Džemat Ricken je prije šest godina kupio vakufsku zgradu. S obzirom na broj džematlija, ca. 150 familija, a imajući u vidu poslove koje smo preuzeli; koštanje objekta, neophodnu prvu renovaciju i prilagodbu objekta, isplata duga, to je ogroman posao za naš džemat.
Prosle godine smo pokrenuli neophodnu, veliku akciju temeljite vanjske i unutarnje renovacije objekta da bi po okončanju radova upriličili svečano otvaranje džamije. Uz Božiju pomoć, zatim sa našim vakifima, završit ćemo ovaj projekat uspješno, ako Bog da.
Budi i ti vakif!
U Švicarskom gradu Kuessnacht am/Rigi u organizaciji BKC Kula, 2.marta 2018.godine održan je jednodnevni Biznis forum bh. dijaspore u Švicarskoj – Kozarac u srcu.
Parneri u organizaciji biznis foruma bili su Grupacija Naša perspektiva iz BiH i kompanija JE Solutions GmbH iz Švicarske. Rad skupa, pored pomenutog glavnog orgnizatora BKC Kula, je podržan od Razvojnog programa Ujedinjenih nacija – UNDP kroz projekat Dijaspora za razvoj (D4D).
Biznis forum je otvorio ambasador BiH u Švicarskoj Konfederaciji Nj.E.Anđelko Grahovac, koji je naglasio značaj uvezivanja privrednika iz BiH i bh.dijaspore u ovoj zemlji, a kao jedan od primjera dobre prakse naveo je primjer regije Kozarca i Prijedora gdje je bh. dijaspora iz Švicarske jedna od najvažnijih ulagača.
Jusuf Arifagić, privrednik iz Kozarca i predsjednik Biznis centra Kozarac je u svom izlaganju ohrabrio prisutne da se obrate Biznis centru Kozarac, kao i Gradskoj upravi Prijedor za sve potrebne informacije i podršku vezanu za poslovanje i ulaganje na teritoriji Grada Prijedor.
Prof.dr.Sanel Jakupović je ispred Grupacije Naša perspektiva prezentirao rad ove Grupacije u području involviraja dijaspore u ekonomski razvoj BiH, što je u proteklom osmogodišnjem periodu rezultiralo nizom uspješnih aktivnosti, kao što je organizovnje 4 biznis foruma bh. dijaspore širom BiH, formiranje Biznis centra bh. dijaspore i Biznis centra Kozarac koji služe kao one-stop shop-ovi za investitore iz dijaspore, te Globalne razvojne mreže bh. dijaspore koja će do kraja 2019. godine uključiti 10 bh.organizacija širom svijeta u svoje članstvo te kandidovati prijedlog Zakona o dijaspori na usvajanje.
Ajdin Mesić je govorio u primjeru dobre prakse ulaganja iz Švicarske dijaspore za firmu Cromex iz Prijedora, koja djeluje u metalnoj industriji, izvozno je orjentirana, savremeno tehničko-tehnološki opremljena, ima program stalne edukacije zaposlenika i sa kvalitetom proizvoda apsolutno konkurentna na evropskom i vanevropskom tržistu.
U nastavku biznis foruma rad svojih kompanija su predstavili predstavnici firmi JE Solutions GmbH (Ešef Jakupović), SEE investment (Taner Aličehić) i Ernst Hausammann & Co AG (Erhard Haussamann), koji su naglasili značaj bh. dijaspore koja sa svojim znanjima i stečenim međunarodnim iskustvima može unijeti neophodnu svježinu i zamah privrednim aktivnostima i razvoju u BiH.
Projektna menadžerica projekta “Dijaspora za razvoj D4D” , Merima Avdagić u svom izlaganju pozvala je dijasporu da se zajedno sa privrednicima u BiH udruže u zajedničke projekte i da apliciraju za sredstva podrške koja im stoje na raspolaganju u okviru ovoga programa.
Glavni moderator panel sesija biznis foruma Zeid Mesić ispred BKC Kula je zaključio da je ovaj poslovni skup donio i prve efekte koji su rezultirali u B2B fazi sklapanjem prvih preliminarnih dogovora i predugovora.
Nakon završetka biznis foruma učesnici su posjetili Općinu Kuessnacht am/Rigi i firmu «Tisel».
Na skupu je bilo prisutno preko 50 učesnika iz Švicarske i BiH, ambasador BiH u Svicarskoj, privrednici bh. porijekla i poslovni ljudi iz Švicarske, strani ulagači iz Švicarske, domaći privrednici iz Prijedora i Kozarca, delegacija Gradske uprave Prijedora, predstavnici Grupacije Naša perspektiva i Biznis centra Kozarac i brojni drugi.
Tehnika, njena dostignuća i raznovrsni uređaji sami po sebi nisu ni dobri ni loši. Brojni uređaji koje danas koristimo su nam olakšali mnoge aspekte življenja. Ljudska (zlo)upotreba ili (ne)upotreba može proizvesti dobre ili loše rezultate ili posljedice.
Pametni telefoni su, na primjer, postali općeprihvaćeni i ljude koji ih ne koriste često smatramo na neki način čudacima koje osuđujemo ili kojima se divimo ili i jedno i drugo u isto vrijeme. Mi koji ih koristimo skoro da možemo i zamisliti živote bez njih.
Svi izumi i pomagala su rezultati ili produkti nauke, obrazovanja, istraživanja, eksperimenata,… U svakom od izuma su sadržane stotine, hiljade ili desetine hiljada sati učenja i nauke. Bilo bi logično, zar ne, da svi mi imamo poseban respekt spram nauke, obrazovanja, učenja, čitanja, znanja,… A je li tako?
Iz nekog razloga mnogo lakše prihvatimo nove izume, pomagala, uređaja, aparate,… kao nezaobilazne dijelove naše svakodnevnice, nego što prihvatimo da neki uređaj može poboljšati, unaprijediti i dići na viši novo naše obrazovanje i kvaliteta nauke koja se stječe. Kod brojnih naših škola, njihovog izgleda, naučnih pomagala i načina podučavanja kao da se prije više desetina godina sve smrzlo i ukočilo – učionica, sto, stolica, tabla i kreda. Nalazi se stotinu i jedan razlog da je sve tako kako jeste. Naravno, ovo nije svugdje slučaj i to nas sve raduje.
Učenje o vjeri u mektebu ne smije kaskati za sistemom obrazovanja ni u bilo kojem smislu. Prošlo je vrijeme hladnih i nezagrijanih mekteba, učenja na koljenima, često spominjanih hodžinskih šiba i sl. Došlo je vrijeme kompjutera, TV-a, interneta, YouTube-a, projektora i pametnih tabli,…
Sve su to pomagala koja mogu olakšati i unaprijediti stjecanje znanja o islamu ukoliko ih znamo koristiti i ukoliko za njih pronađemo i proizvedemo multimedijalne sadržaje.
Naravno, sva pomagala su – pomagala. Ona nisu cilj nego sredstvo postizanja cilja. Cilj je što bolje i efikasnije podučiti polaznike mektebske pouke osnovnim znanjima o islamu.
S namjerom da se taj cilj ostvari Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj je preko Savjeta glavnog imama dala da se proizvede web-aplikacija elektronskog dnevnika za mektebe.
”Elektronski dnevnik je web-aplikacija koju će u narednom periodu koristiti muallimi, polaznici mektebske pouke i njihovi roditelji. Korištenje eDnevnika će unaprijediti evidenciju o polaznicima, njihovom prisustvu, ocjenama, planiranju i realizaciji Nastavnog plana i programa. Muallimi mogu obavještavati roditelje o prisustvu, uspjehu i domaćoj zadaći koju njihova djeca imaju. eDnevnik pruža čitav niz usluga koje će u etapama biti primjenjivane. Svjesni smo da će primjena eDnevnika morati proći fazu privikavanja i biće potrebno neko vrijeme kako bi se pokazali očekivani efekti njegovog korištenja,” kaže gl. imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj Jasmin ef. Demić čija je ideja i bila porizvodnja eDnevnika.
Potrebno je spomenuti da je jedan od imama, Sabahuddin ef. Sijamhodžić, bio i jeste zadužen za koordiniranje proizvodnjom eDnevnika i njegovog usavršavanja.
U cilju kvalitetnije primjene eDnevnika i podrške imamima u realizaciji mektebske pouke, na sastanku Savjeta gl. imama 15.01.2018. godine u džematu Heiden, glavni imam je u ime Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj svim imamima uručio moderan laptop.
S.S.
(preporod.com)
U subotu, 20. januara 2018. godine, nakon podne-namaza, u prostorijama impozantne biblioteke džemata Luzern održana je 6. sjednica Glavnog odbora Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj.
Na dnevnom redu su se naša pitanja od važnosti za efikasno funkcioniranje IZB u Švicarskoj. Obzirom da je 2018. godina izborna godina dogovoren je termin održavanja Izborne skupštine, 28. april 2018. godine.
Pored ove tačke dnevnog reda razmatran je Prijedlog Pravilnika o stipendiranju, a o drugom pripremljenom Prijedlogu pravilnika o dženaza fondu nije diskutirano obzirom da autor istog nije prisustvovao sjednici.
Predstavnici džemata su također diskutirali o potencijalnim prostorijama Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj. Bilo je dosta prijedloga, od onih koji su smatrali da nema potrebe izlagati IZBCH novom trošku iznajmljujući posebne prostorije, preko onih koji su smatrali da je najbolje da džemat iz kojeg je glavni imam IZBCH treba biti i mjesto Centrale IZBCH, pa sve do onih koji su govorili da je apsurdno da Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj do sada nema kupljene vlastite prostorije.
U drugom dijelu sjednice, nakon obavljene ikindije-namaz, diskutiralo se o obilježavanju značajnih datuma za IZBCH sa posebnim naglaskom na obilježavanje Dana genocida u Srebrenici.
Također, prisutni su upoznati da je web-stranica IZBCH stavljena u funkciju i pozvani su svi džemati na saradnju i blagovremeno dostavljanje potrebnih informacija o aktivnostima i događajima u svojim džematima.
Glavni imam IZBCH, Jasmin ef. Demić, upoznao je prisutne o projektu uvođenja elektornskog dnevnika u sve mektebe Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj. U narednom periodu, dok traje testna faza ovog projekta, biće potrebno organizirati edukativni seminar za sve muallime.
Nakon akšam-namaza 6. sjednica GOIZBCH, kojom je predsjedavao gospodin Džemal Fišek, predsjednik IZBCH, je završila sa radom.
Od prvog dana 2018. godine, u Luksemburgu je počeo zvanično sa radom Observatorij za islamofobiju.
Islamofobija obuhvata sva djela diskriminacije ili nasilja nad institucijama ili pojedincima zbog njihove stvarne ili pak navodne pripadnosti islamu. Radi se o društvenoj pošasti koja uzima sve više maha širom svijeta. Mnoge međunarodne instance upozorile su u više navrata na opasnost rastuće antimuslimanske mržnje i netrpeljivosti. – Savjet Evrope, Ujedinjene nacije, Agencija Evropske unije za temeljna prava, OSCE i mnogi drugi organi institucije od značaja posvetili su u svojim izvještajima i drugim zvaničnim dokumentima značajno mjesto fenomenu netolerancije prema muslimanima i islamofobiji, te u tom kontekstu izrazili i zabrinutost trenutačnim stanjem i pozvali na konkretnu akciju.
Nažalost, izvještaji ukazuju da su isključujuća praksa, govor mržnje, krivična djela počinjena iz mržnje i druge vrste nasilja uperene protiv muslimana isuviše česte i u mnogim zemljama Evropske unije. U državama koje su prvi susjedi Luksemburga, u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, desničarske stranke koje svoj politički program i predizborne slogane otvoreno baziraju na antiimigracionom i antimuslimanskom diskursu, dobijaju na popularnosti. Iako se na tom polju stanje u Luksemburgu doima mnogo bolje nego li u okolnim zemljama, nedostatak bilo kakvih zvaničnih podataka koji se tiču islamofobije ne dopušta nam da donesemo bilo kakav jasan zaključak. Zadnji slučajevi nam pak ukazuju da mnogi političari, osobito iz opozicionih stranaka, u nedostatku novih i progresivnih ideja posežu za jeftinim populizmom ne bi li na taj način pridobili dio desno orijentiranih birača. Zakon o eventualnoj zabrani nikaba koji se tiče 15-ak žena muslimanki u Luksemburgu, najbanalniji je primjer pokušaja besmislenog ograničavanja sloboda, uzimajući za metu u ovom slučaju manjine u manjini. Zadnji slučaj isključujuće prakse koji je privukao pažnju medija je također uperen protv žene, muslimanke, u ovom slučaju advokatice – koja je zbog marame na glavi onemogućena u ostvarenju svojih prava na polaganje advokatske zakletve. Pored navedenog, islamofobični komentari mnogih građana na koje nailazimo, vezano za teme koje se dotiču islama i muslimana, predstavljaju svojevrstan alarm svima nama da je potrebno preduzeti konkretne akcije kako govor mržnje uperen protiv bilo koga ne smiju postati dio naše kulture.
Observatorij će se u svom radu prvenstveno fokusirati na praćenje stanja islamofobije u Luksemburgu. Prikupljeni podaci poslužiće za pripremu godišnjeg izvještaja. U tom kontekstu, Observatorij računa na pomoć bliskih organizacija i nadasve građana koji se mole da svaki vid govora mržnje, isključujuće prakse, verbalnog ili pak fizičkog nasilja motiviranog zbog bilo čije stvarne ili navodne pripadnosti islamu, prijave putem e-maila: islamophobia@iredi.lu ili pak telefonskim pozivom na broj +352 691 568 776.
Pored navedenog, Observatorij će svoju pažnju posvetiti organiziranju aktivnosti i projekata sa ciljem senzibilizacije građanstva i prevencije islamofobije, te će nastojati biti, što je više moguće, na usluzi svim oštećenima i žrtvama. Također, nakon navedenog, sa razvijanjem kapaciteta rada, Observatorij će nastojati, u slučaju potrebe, pružati pravnu pomoć i psihološku asistenciju žrtvama islamofobije.
Observatorij će djelovati pri Institutu za istraživanje, edukaciju i interkulturalni dijalog koji u Luksemburgu uspješno djeluje već duže od godinu dana.
Observatorij za islamofobiju ustanovio je i priznanje koje nosi ime Jean-Michel Yahya Treinen – naš istaknuti sugrađanin koji je tokom svog života puno truda uložio u izgradnju mostova prijateljstva i razumijevanja između ljudi i kultura. Priznanje će se jednom godišnje dodjeljivati pojedincima za iznimne zasluge ostvarene na polju borbe protiv svih vrsti mržnje, diskriminacije i nasilja, te zaštite ljudskih prava i sloboda.
Na kraju, upozoravamo. – Islamofobija ne smije biti shvaćena kao problem isključivo muslimanske zajednice, već je ona izazov cjelokupnog društva. Uložimo zajednički napor kako bi ravnopravnost građana i društvena kohezija po kojoj je Luksemburg poznat u svijetu, bile očuvane i dodatno unaprijeđene.
(preporod.com)
I ove godine na jedan pristojan i sada već tradicionalan način u prostorijama IBC Cirih obilježen je 12. rebiu-l-evvel, odnosno noć rođenja posljednjeg Allahovog poslanika Muhameda a.s.
Ovogodišnja VII. Mevludska akademija održana je u subotu, 02. decembra 2017 godine. Kao i do sada, ovogodišnji program moderirala je muallima Lejla Begović, koja je ujedno i dala uvodne napomene i razloge ovog okupljanja.
Na otvaranju programa u ulozi domaćina, prisutnima se prvo obratio novi imam džemata Cirih, mr. Džemil ef. Pašić u ulozi domaćina. Sa jednim kratkim izlaganjem, Džemil ef. je sve prisutne podsjetio na život i djelo našeg Poslanika i Allahovog Miljenika Muhammed a.s..
Uz Džemil ef. kao domaćina, programu su još prisustvovali; gl.imam IZ Bosnjaka u Švicarskoj i Lihtenštajnu Jasmin ef. Demić zatim Muris ef. Begović, Fermin ef. Hamzić, vokalno instrumentalni hor na čelu sa Idriz ef. Hasanovićem, imami iz okolnih komšijskih džemata te centralni gost manifestacije hfz. dr. Kenan Musić.
Ovogodišnju manifestaciju „Mevludska akademija“ posebnom je učinio ovogodišnji gost hfz. dr. Kenan Musić, čije je predavanje mnoge prisutne potaklo na to da puste i poneku suzu.
Nakon nadahnutog predavanja uvaženog predavača, koji je ujedno i profesor na FIN-u Sarajevo, džematile u prelijepom ambijentu bošnjačke džamije džemata Cirih, klanjana je jacija namaz a potom su svi gosti zajedno uživali u prelijepoj večeri i desertima. Nakon večere druženje je nastavljeno uz melodične i uhu ugodne zvuke ilahija i kasida koje je izvodio mladi hor po imenu „Ehli iman“, na čelu sa Idriz ef. Hasanovićem.
Zajedničko druženje sa ovogodišnjim zvanicama nastavljeno je do duboko u noć, a mnogi gosti ne samo da nisu krili svoje oduševljenje već su kazali kako se osjećaju privilegirani što su uopće mogli da prisustvuju ovako lijepom i ugodnom programu.
Džemil ef. Pašić
Dova je oružje vjernika i njihova veza sa Uzvišenim Allahom. Allah, dž.š., je u samom Kur’anu obećao vjernicima da će im primiti njihove dove: A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se dovi dovitelja kad Mi dovi.Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu. (El-Bekare, 186)
O tome se govori i u hadisima Allahovog poslanika, s.a.v.s. Tako stoji u jednom hadisu: Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kazao: Neće se prestati uslišavati dova (Allahovog) roba, izuzev ako dovi za grijeh ili kidanje rodbinskih veza. (Bilježe ga Muslim, Ibn Hibban, Bejheki i dr.
U vjerovjesničkim hadisima su i pojašnjeni načini primanja dove. Tako Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, s.a.v.s., kazao: Dova (Allahovog) roba muslimana se prima na samo jedan od tri načina, izuzev ako dovi za grijeh ili kidanje rodbinskih veza: Ili će mu biti uslišano ono za što je dovio, ili će mu se dova sačuvati za ahiret ili će mu se otkloniti zlo srazmjerno toj dovi. (Bilježi ga Taberani)
Dakle, svaka iskrena dova vjernika se prima, posebno u sljedećim situacijama i stanjima:
- Lejletu-l-Kadr,
- Lejletu-l-Berat,
- Lejletu-r-Regaib,
- Lejletu-l-Miradž,
- Noć uoči Ramazanskog bajrama,
- Noć uoči Kurban-bajrama,
- Noć uoči Tervijje (8. zu-l-hidždžeta),
- Noć uoči Arefata,
- Noć uoči Ramazana,
- Prva noć redžeba,
- Noć uoči petka (džume),
- Noć uoči ponedjeljka,
- Zadnjih 10 noći ramazana
- Prvih 10 noći zu-l-hidždžeta,
- Prvih 10 noći muharrema,
- U noći,
- U zadnjoj trećini noći,
- U noćima muharrema,
- U noćima redžeba,
- U noćima šabana,
- U noćima ramazana,
- U noćima zu-l-kadeta,
- U noćima zu-l-hidždžeta,
- U danima muharrema,
- U danima redžeba,
- U danima šabana,
- U danima ramazana,
- U danima zu-l-kadeta,
- U danima zu-l-hidžeta,
- U vrijeme sehura, tj. zadnja šestina noći tokom posta,
- U vrijeme iftara,
- Dova mutekifa (osobe koja boravi u džamiji, pa makar na tren), posebno mutekifa zadnjih 10 ramazanskih dana,
- Dova zakira (onoga ko mnogo spominje Allaha),
- Dova hafiza Kur’ana,
- Dova osobe koja prouči hatmu,
- Dova ljudi koji su se sakupili, pa jedan uči dovu, dok ostali aminaju
- Kada se ljudi skupe da spominju Allaha-da zikre u džamiji ili negdje drugdje,
- Za vrijeme predavanja u džamiji ili negdje drugdje,
- Nakon namaza,
- Nakon pet dnevnih namaza,
- Nakon nafile namaza (teravih-namaz, duha-namaz, lejl-namaz, istihare-namaz, hadždže-namaz, tesbih-namaz, tehijjetu-l-mesdžid, namaz nakon abdesta, namaz radi nekog straha, namaz pri povratku sa puta, namaz za pokajanje, kusuf-namaz, namaz za kišu),
- Pri boravku u džamiji između dva namaza,
- Pri čekanju ezana u džamiji,
- Između ezana i ikameta,
- Tokom ezana,
- Tokom ikameta,
- Nakon ezana,
- Nakon ikameta,
- Tokom dana džume,
- Tokom Fatihe,
- Tokom izgovora Amin nakon Fatihe,
- Na rukuu,
- Nakon dizanja sa rukua,
- Na sedždi,
- Između dvije sedžde,
- Na tešehhudu (sjedenju) iza salavata, a prije selama,
- Tokom padanja kiše,
- Tokom džihada,
- Dova za drugog brata muslimana, pogotovo u njegovom odsustvu,
- Dova pri plakanju iz bogobojaznosti,
- Tokom pijenja vode Zemzem,
- Dova postača,
- Dova putnika (musafira),
- Dova mazluma (kome je nanešena nepravda),
- Dova unesrećenika (davljenika, dužnika, bankrotera, siromaha i dr.),
- Dova evlije (dobrog čovjeka),
- Dova pravednika,
- Dova pravednog vladara,
- Dova učenjaka,
- Dova pobožnjaka,
- Dova starije pobožne osobe,
- Dova samrtnika,
- Dova roditelja za dijete,
- Dova djeteta za roditelje,
- Dova onoga kome je učinjeno dobro dobročinitelju,
- Dova dobročinitelja,
- Dova hadžije,
- Dova mutemira (koji obavlja umru),
- Dova pri ukopu mejta (umrlog),
- Pri posjeti muslimanskih mezarja,
- U osami (npr. u kući i u drugim zatvorenim prostorima, u šumi, na planini, u pustoši, u polju, na proplanku i na drugim otvorenom prostorima),
- Pri kukurikanju pijetla,
- Pri čekanju izlaska sunca,
- Nakon klanjanog duha-namaza (jutarnjeg namaza)
- Pri izlasku sunca,
- Pri zenitu (kada je sunce na pola neba),
- Pri zalasku sunca,
- Pri buđenju,
- Pri polasku na spavanje,
- Pri buđenju iz sna tokom noći,
- Dova bolesnika,
- Dova kod bolesnika,
- U Poslanikovoj džamiji,
- U Revdi,
- Kod Poslanikovog kabura,
- U mezarju Bekiji,
- Dova na hadždžu općenito, te sljedećim mjestima u Mekki specifično:
- Na ulasku harem Mekke,
- U Mekki kada se ugleda Kaba,
- Na ulasku u harem Kabe,
- U Kabi,
- U Metafu (prostoru tavafu),
- Kod Crnog kamena (Hadžeri-esveda),
- Kod Rukn Jemanija (Jemenskog ćoška),
- Kod Rukn Irakija (Iračkog ćoška,
- Kod Rukn Šamija (Šamskog ćoška)
- Kod Multezema (prostor između Crnog kamena i vrata Kabe),
- Kod Atabe (praga kabenskih vrata)
- Ispod Mizaba (Kabinog oluka),
- Kod Hatima,
- Kod Zemzem-vode,
- Iza Mekami-Ibrahima (Stopa Ibrahimovih),
- Na Safi,
- Na Mervi,
- U Mes’a (prostoru saja),
- Na Mini, posebno u džamiji Hajf,
- Na Arefatu, posebno u džamiji/dolini Nemire i Džebelu Rahmetu (Brdu milosti),
- Na Muzdelifi, posebno na brdu Kuzeh (Meš’ari-Haramu) i u džamiji Meš’ari-Haram.
- Kod džemreta (Velikog, srednjeg i malog) na Mini,
- U dolini Ebtah, između Mine i Mekke,
- Kod Sidre (drvo lotosa/lopoča koje se nekada nalazilo na Arefatu).
Jusuf Džafić
(imam.ba)
SAŽETAK: U ovom eseju autor oslovljava pitanje nužnosti impregniranja vrijednosti mira, svetosti, morala, vjerskoga znanja i vjerske spoznaje u planove i programe islamskih nauka danas. Autor smatra da konflikti i ratovi u tradicionalnim zemljama islama, kao i u mnogim tradicionalnim islamskim i muslimanskim društvima, traže od muslimanskih intelektualaca i ‘ālima da hitno razmotre zadaću/zadaće islamskih nauka danas. U ovom eseju se posebno ističe potreba depolitiziranja, deideologiziranja i desektariziranja programa islamskih nauka danas.
Ključne riječi:
islamske nauke, vrijednosti, mir, svetost, moral, vjera i vjerska spoznaja, savremenost, moderne egzaktne nauke
Autor: Prof. Dr. Enes Karić, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu
Uvod1
Pitanje “Šta je zadaća islamskih nauka danas?” može se, na prvi pogled, učiniti kao provokacija. Doista, zar se to ne zna šta je zadaća islamskih nauka?! I zar se ta zadaća ne zna uvijek, pa i u današnjem vremenu?! I zar baš ta zadaća nije uvijek bila jasna alimima, islamskim i muslimanskim znalcima i umnicima?
Dobro je, naravno, da se pitanje “Šta je zadaća islamskih nauka danas?” poprati s ovim i mnogim drugim pitanjima, pa i komentarima koji odbacuju i samu pomisao da se treba, može i mora propitivati zadaća islamskih nauka danas.
Ali, s druge strane, ima i onih koji se s pravom pitaju ne samo o tome “šta je zadaća islamskih nauka danas”, već i o tome šta je zadaća islamskih nauka u ovim godinama, pa i desetljećima, međumuslimanskog divljačkog klanja i krvoprolića?!
K tome, kako defnirati zadaću islamskih nauka u današnjim vremenima jedne široke konfrontacije mnogih muslimana i Zapada, odnosno Zapada i mnogih muslimana?
Sve ovo samo po sebi govori da ima mnogo ljudi unutar akademskih islamskih i muslimanskih krugova, pa i onih izvan islamske i muslimanske akademske “orbite”, koji žele da vide, sagledaju i definiraju zadaću islamskih nauka danas. Oni su svjesni da se pitanje o zadaćama islamskih nauka danas mora postavljati.
Recimo odmah da mi, sa svoje strane, smatramo da islamske nauke (aqāi’d, tafsīr, ḥadīṯ, fiqh…) danas imaju mnoge zadaće na poljima razvijanja i razbuđivanja svijesti o vrijednostima:
a) mira,
b) svetosti,
c) morala,
d) vjerskoga znanja, i
e) vjerske spoznaje.
U nastavku ovog eseja, govorit ćemo o ovim vrijednostima u kontekstu važnog pitanja o zadaći ili zadaćama islamskih nauka danas.
1. Islamske nauke i širenje projekata mira
Za mene je mir danas jedna od najvećih vrijednosti. Stoga o vrijednosti mira u kontekstu zadaće islamskih nauka ja ovdje prvo govorim. Pritom mislim da nema pravog niti izvornog doživljaja fenomena svetog bez mira. Uostalom, sam Bog je i Mir (as-Salām)2, a On je, također, i Sveti (al-Quddūs)3.
Ne bismo trošili riječi, ni vrijeme, u opisivanju stanja u današnjem svijetu, kao i u svijetu obilježenom muslimanima danas. Poznate su ra zmjere mnogih ratnih katastrofa koje se svakodnevno događaju. Uloga islamskih nauka danas mora se redefinirati prije svega u vezi sa širenjem projekata mira u svijetu općenito, te u vezi s promoviranjem mira u muslimanskim društvima i među muslimanskim zajednicama posebno.
Islamske nauke s područja tumačenja Kur’āna, Ḥadīsa i islamske tradicije općenito danas moraju osloviti uzroke međumuslimanskih sukoba, kao i uzroke podjarivanja jednog sveopćeg sukoba muslimana s nemuslimanskim segmentima čovječanstva, sa Zapadom prije svega. Islamske nauke se danas trebaju odlučno suprotstaviti takvoj atmosferi sukoba.
Naravno, dok se bavimo ovim problemima, mi ne smijemo napraviti još veće probleme. Ovo, između ostalog, znači da muslimanski intelektualci i ‘alimi moraju relaksirati svoj odnos prema davnim epohama povijesti. Nama muslimanima izučavanje povijesti koristi samo onda kad se povijest izučava zarad mira u sadašnjosti.
Naravno, mi nismo naivni i nipošto ne smatramo da bi jedno sveopće pacificiranje koncepata islamskih nauka riješilo sve konflikte današnjeg svijeta. Ali smatramo da bi jedno takvo miroljubivo konceptualiziranje islamskih nauka danas pomoglo ublažavanju katastrofe u kojoj se nalazi jedan veliki dio muslimanskog svijeta.
Ako su u devetnaestom i dvadesetom stoljeću prevladavala ideološka tumačenja Kur’āna i islama, jer su mnogi muslimani smatrali da se na temelju samih vrela islama trebaju spraviti ideološke, osloboditeljske, preporodne i protukolonijalne teorije, danas se posvuda osjeća potreba da se u vrelima islama, u Kur’ānu i Ḥadīṯ u prije svega, treba iznova raskriti njihova univerzalna poruka o Bogu, svijetu i čovjeku, sve to na miran način. Valjda je danas jasnije nego li ikada prije da ni Kur’ān, niti Ḥadīṯ, nisu štiva ideologije, revolucije, ekonomije… Ni Kur’ān ni Ḥadīṯ nisu sami po sebi državni ustav, niti partijski program.
U najkraćem, štiva Kur’āna i Ḥadīṯa nude vijesti o Bogu, svijetu i čovjeku na način razbuđivanja čovjekova srca, uma i osjećanja za vjeru, za razjašnjenje onih krajnjih pitanja s kojima se suočava čovjekova sudbina. Mislim da se na ovom pravcu trebaju univerzalizirati veliki temati islamskih nauka danas.
I sa tih polazišta potrebno je da islamske nauke stupe u dijalog s današnjim pravcima u egzaktnoj nauci, u javnome mnijenju, u demokratskim gibanjima u svijetu.
Ali, da bi se islamske nauke danas univerzalizirale na pravcima afirmiranja vrijednosti mira, prethodno je te nauke potrebno deideologizirati, depolitizirati, osloboditi od sekta ške osakaćenosti.
Naravno, tek tada će naučavanja islamskih nauka početi zračiti mirom i promovirati mir. Tek tada će te nauke opet početi zračiti svojim svetim inspiracijama i sadržajima. Sam Kur’ān nas savjetuje da se iz njegova osebujnog sadržaja treba slijediti prije svega ono čime ljudi mogu činiti lijepo i dobro (al-iḥsān). Kur’ānski redak:allaḏīna yastami‘ūna l-qawla fa yattabi‘ūna aḥsanahū (“Koji Govor [Kur’ān] slušaju i ono najljepše slijede u njemu.” – “Who hear advice [of the Qur’ān] and follow the best thereof“4 izravno nas podučava da iz samog Kur’āna uzimamo prije svega ono što ima za posljedicu mir, dobrotu i ljepotu, te duboki doživljaj svetog. Stoga je u današnjem redefiniranju islamskih nauka potrebno staviti akcenat na univerzalna učenja Kur’āna te na općečovječanske poruke Kur’āna, Ḥadīṯ a i islama koje pozivaju miru.
Kad ovo kažemo, mi imamo u vidu potrebu da se iz jedne perspektive mira i iz perspektive svetosti započnu danas iznova pisati duhovni komentari Kur’āna, duhovne teološke rasprave, biografije o Muhammedu, alejhiselam. Smatramo da je to mnogo prioritetnije od političkog banaliziranja Kur’ānskog teksta ili sektaškog iskrivljavanja izreka Kur’āna i Ḥadīṯa.5
2. Islamske nauke i razbuđivanjesvijesti o moralu
Mislim da nisam usamljen među onima koji smatraju da kur’ānske vijesti o Bogu imaju prije svega jednu važnu ulogu izvora iz kojeg se izvode moralna važenja i moralne vrijednosti. Naravno, Kur’ān sam po sebi nije nikakva moralka. Kur’ān je Božija objava te je kao takav izvor i za čovjekova moralna kontempliranja. Zato što je slobodno biće, ili što smatra da je slobodno biće, čovjeku je zadat moral. To znači da se ne smije učiniti sve što čovjek može učiniti. Islamske nauke ovo danas trebaju afirmirati u jednom savremenom jeziku, razumljivom današnjim generacijama.
Kur’ānska kazivanja o minulim narodima i pokoljenjima nisu toliko kazivanja o tome u šta su ti narodi vjerovali, već su to prije svega kazivanja o ogavnim zlima koje su ti davni naraštaji činili. Stoga je posve razumljivo da islamske nauke u svakom vremenu treba da iz vrela islama, iz Kur’āna prije svega, deriviraju moralna načela za život muslimana.
Nažalost, danas u islamskim naukama lahko prepoznajemo nemoralne metodologije u tumačenju islamskih izvora. Ako se tumačenjem Kur’āna opravdava dnevna politika, ako se danas na temelju nakaradnih tumačenja Kur’āna većina čovječanstva proglašava nevjernicima, ako se koristi Kur’ānski tekst za anatemiziranje miliona muslimana – tad u svemu tome vidimo posezanje za pogrešnim metodologijama u tumačenju islamskih izvora. A tada prije svega strada moral kao vrijednost. A na kraju tog procesa strada sama vjera u Boga.
Da bismo se tome suprotstavili, i da bismo afirmirali moral u metodologiji islamskih nauka danas, nužno je podsjetiti na nekoliko važnih načela tradicionalnog tumačenja Kur’āna:
Prvo, nikad se ne smije izdvajati neki redak ili āyat / ājet Kur’āna i tretirati ga izolirano od cjeline Kur’āna;
Drugo, nikad se ne smije nekom retku Kur’āna davati značenje isključivo u skladu sa svojim pragmatičnim i trenutačnim ciljevima koji nam dolaze iz politike, mezheba, sekte;
Treće, ne smije se u neki redak Kur’āna ili u āyat / ājet na kategoričan način učitavati značenje strano cjelokupnoj tradiciji komentiranja Kur’āna unutar cjeline islama kao vjere, kao kulture i civilizacije.
Nažalost, danas se na mnogim tradicionalnim islamskim univerzitetima često postupa protivno upravo navedenim načelima. Na nemoralan način se ruši hijerarhija znanja ili izvora islama Ḥadīṯ u se nerijetko daje prednost pred tekstom Kur’āna. Također, jedan dio Kur’āna se na nepomirljiv način suprotstavlja drugom dijelu Kur’āna. Tako mnogi današnji ‘ālimi jedan dio Kur’āna svađaju s drugim dijelom Kur’āna, ili, pak, jedan dio ḥadīṯkog korpusa svađaju s cijelim Kur’ānom.
Tragično je da se u takvim kvazi-metodologijama tumačenja izvora islama izgubila moralna odvažnost učenjaka i ‘ālima.
Danas smo, ne tako rijetko, svjedoci kako se ugledni ‘ālimi i profesori islamskih univerziteta javljaju na televiziji ili u medijima kao najokrutniji egzekutori svojih protiv nika, kao sudije koje ih osuđuju na smrt. Ta ružna pojava pokazuje da se mora pod hitno relaksirati diskurs islamskih nauka. Rezultati istraživanja u islamskim naukama moraju uroditi darovima duhovnog mira i spokoja te širenja moralnih vrijednosti i vjere u Boga kao radosti, a ne kao tragedije i stradanja. Islamske nauke danas trebaju da daju svoj doprinos da se islam prestane opisivati i prikazivati kao jedna zastrašujuća religija!
Vraćanje moralne osjetljivosti u koncepte i metodologije islamskih nauka danas jeste zahtjev od hitne važnosti. Ovim vraćanjem će studenti i profesori islamskih nauka iznova raskriti one prioritete u čitanju i izučavanju islamskih vrela, Kur’āna prije svega.
Također, ponovno insistiranje na moralnim konceptima koji se izvode iz Kur’āna doći ćemo u priliku da smanjimo ili na minimalnu mjeru svedemo banaliziranja koja vidimo na planu takozvanog “naučnog tumačenja” Kur’āna i njegove poruke.6
3. Islamske nauke i pitanje vjerskog znanja i vjerske spoznaje
Dopustite mi da na ovom mjestu u svojoj besjedi ustvrdim da se vjera u Boga u čovjeku i s čovjekom javlja ne u prvom redu kao privilegija, već kao velika obaveza, moralna prije svega. Za razliku od svjetova minerala, flore i faune, pred čovjekom uvijek stoji ćudoredni polog i moralni zahtjev da se nadvisi, da bude bolji i plemenitiji. Vjera u Boga o kojoj čitamo u Kur’ānu poziva upravo tome. Uvijek je vjera u Boga uzimala za ruku čovjeka i vodila ga nekamo dalje, nekuda iznad one puke putene ljudske prirode. Dakako, mnogima se može činiti da vjera ovim svojim zahtjevima stavlja puno pred čovjeka, da sva ta bremena čovjek ne može iznijeti na svojim plećima, ili će ih jedva iznijeti, itd.
Vjerovatno se tu nalaze razlozi onih mnogolikih kur’ānskih bodrenja da čovjek u vjeri izdrži, da vjeru doživi kao uzvišenu obavezu. Naravno, tim “vjerskim zovom” čovjek ne poništava, niti ponižava, svoje bivanje u onim životnim činjenicama koje su zajedničke čovjeku, mineralima, flori i fauni. Naprotiv, ovim se “vjerskim zovom” čovjeka uči – kroz jedno uzvišeno vjersko znanje – da na svoje biološke dimenzije pogleda iz perspektive onih horizonata koji su pred čovjekom rasprostranjeni kao mnogolike duhovne mogućnosti. Baš stoga je vjera u Boga obaveza, zato što je čovjek sam sebi obaveza, stalno i iznova. Islamske nauke danas trebale bi afirmirati ovo načelo iz same srži vjerskog znanja, a one su to načelo afirmirale još u doba svoga nastanka, napose u svome klasičnom dobu.
Kad govorimo o tome da islamske nauke treba da danas afirmiraju svojevrsno vjersko znanje i vjersku spoznaju, mi mislimo prvo na okolnosti u kojima današnji čovjek živi. Ovo je epoha milijardi mašina, ovo je epoha kad je životna sredina opkoljena tehnikom i sistemima za koje nema nikakve dileme da su ljudski i da su od samog čovjeka uspostavljeni.
Ali, unatoč svemu, temeljne osobine ljudske naravi i ljudskog bića nisu se promijenile. I dalje žene nose svoj plod devet mjeseci, ljudi i dalje umiru, i dalje živimo unutar “graničnih situacija” o kojima govori Karl Jaspers. Naime, moderne egzaktne nauke nisu iz svijeta čovjeka i čovječanstva odstranile ni smrt, ni bolest, ni zemljotres, ni poplave, ni cunamije, niti ijednu od onih desetak ili petnaest osnih tema o kojima govore sve svjetske religije, a islam napose. Ukratko rečeno, egzaktne nauke nisu učinile čovjeka vječnim bićem.
Upravo s područja vjere i vjerske spoznaje islamske nauke danas treba da oslove ova pitanja u jeziku koji je razumljiv današnjim naraštajima, medijima i sistemima komuniciranja. Jer, naime, tehnika i mašina nisu nas lišile naše usamljenosti, nisu nas lišile naših iskonskih moralnih dilema. I dalje pred čovjekom stoji vjerska i moralna zadaća potrage za vječnošću. Bog nam za ovo nudi svoju ruku.
Na samom kraju ove svoje besjede, dopustite mi da posebno ukažem na nekoliko teza za koje smatram da se danas trebaju ugraditi u programe i metodologije islamskih nauka, kao i u programe podučavanja u medresama i na islamskim univerzitetima. Te teze sažeo sam u sljedeće izreke:
- Islam nije privilegija, već moralna obaveza, skup plemenitih dužnosti prema ljudima, ženama i muškarcima, prema životu i životnoj sredini, prema Bogu.
- Ne može se sklopiti savez s Bogom protiv drugih ljudi, drugih religija, drugih vjera i drugih strana svijeta.
- Čovjek koji povjeruje u Boga ne postaje Bog, već i dalje ostaje čovjek, rob Božiji, štovatelj Božiji!
- Vjera u Boga čovjeku ne daje za pravo da u svoje ruke uzme Božanske prerogative raspolaganja životima i smrtima ljudi i stvorenja.
- Za svetim se treba posezati kao sredstvom za postizanje mira s Bogom, ljudima, prirodom.
- Sveto ne treba voditi u nasilje, inače postaje najgore zlo.
- Muslimani danas treba da prestanu čitati Kur’ān na način diktiranja napisane optužnice protiv drugih muslimana, protiv kršćana, jevreja i drugih vjernika i nevjernika.
- Pomirenje s Bogom za posljedicu treba imati pomirenje s drugim ljudima, kao i poštovanje drugih kultura i tradicija.
Kur’ān treba čitati kao Božanski zov svima da se natječu u dobrim djelima. - Muslimani treba da pristupe kritičkom čitanju svoje povijesti, potrebno je da prestanu izmišljati mnogolika pretjerivanja o svome davnašnjem “zlatnom dobu”.
- Muslimani treba da oslove svoje stanje u savremenosti. To treba da učine iz same savremenosti i jezikom savremenosti.
Eto, dragi prijatelji, samo sam ovo htio kazati sebi i svima nama danas i na ovom mjestu. (…)
(Novi Muallim)
Behram-begova medresa u Tuzli je još jednom pokazala da je vodeća škola u Tuzlanskom kantonu. Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona je na svojoj zvaničnoj web-stranici (pztz.ba), u kategoriji Srednje obrazovanje, podkategoriji Vrednovanja škola, objavio rezultate vrednovanja srednjih škola na području Tuzlanskog kantona.
U rangu svih srednjih škola, Behram-begova medresa u Tuzli je zauzela prvo mjesto, s ukupno ostvarenih 7273,44 bodova ispred drugoplasirane Srednje muzičke škole Tuzla i trećeplasirane Mješovite srednje škole Hasan Kikić iz Gradačca.
U rangu gimnazija Medresa je također prva, ispred Gimnazije Mustafa Novalić iz Gradačca i trećeplasirane Međunarodne srednje škole iz Tuzle.
Vrednovanje svih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona vršili su zaposlenici Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, a po Instrumentariju Zavoda.
Rang listu svih srednjih škola možete pogledati ovdje.
(bir.ba)