Na Generalnoj Skupštini UNESCO-a održanoj 30. oktobra u Parizu, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Sarajevska Hagada upisani su u Registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini. Ovim upisom je BiH dobila svoja prva dva dobra upisana u registar uspostavljen 1997. godine, s ciljem očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja (dokumenti, rukopisi, bibliotečka, muzejska i arhivska građa ili kolekcije) u kojega je do sada upisano 348 stavki.
O značaju programa Memorija svijeta govorio je šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, naglasivši da se time skreće pažnja na pokretna kulturna dobra, jer je do sada fokus uvijek stavljan na Listu svjetske baštine UNESCO-a temeljene na nepokretnom kulturno-historijskom naslijeđu. Takođe, Šešum naglašava da je, za razliku od Hagade, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u taj registar upisana uvjetno jer je potrebno uraditi manje dopune.
”Bosna i Hercegovina ima jako puno pokretnih dobara i ovo je još jedan od vidova njihove promocije. Ta dobra se čuvaju na različitim mjestima i u institucijama BiH. Vrlo je bitno reći da je ovo početak promocije pokretnih kulturnih dobara u BiH, jer imamo jako puno toga što se može pokazati, te mislimo da će upis ova prva dva dobra biti inicijalna kapsula koja će privući ostale da promovišu sve one vrijednosti koje BiH ima”, istakao je Šešum.
Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.585 unikatni rukopisa, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz te kolekcije datira iz 1106. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja pet posto preostalog ukupnog broja pisanih spomenika BiH iz osmanskog perioda, te se smatra najvrijednijom zbirkom te vrste danas na Balkanu.
Mustafa Jahić, bibliotekar na Rukopisnoj građi, govoreći o značaju upisa u Registar ističe: “Svakako, to je za nas veliko priznanje i s obzirom na to da će sada ova kolekcija rukopisa postati i na zvaničan način dio ukupne svjetske baštine i da će se Biblioteka afirmirati još više ne samo kod nas nego i u svijetu kao jedan nezaobilazan centar za istraživanje kulturne baštine, odnosno rukopisne građe na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.”
Sarajevska Hagada izuzetan je primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. Rukopis je napisan na pergamentu, s nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. kupio ju je Zemaljski muzej BiH od tadašnjeg vlasnika porodice Koen, a 2003. je proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom BiH.
(ghb.ba)
